Kamate prepolovljene – zapravo ili samo izgleda tako

Kamate prepolovljene – zapravo ili samo izgleda tako

Bankarski sektor
Kamate prepolovljene - izgleda kao dobar naslov ali iza toga se krije tekst koji ne predstavlja baš aktuelnu situaciju nego analizu malo dužeg perioda. Isto tako bi mogli da kažemo da su kamate izgubile vrednost od 90% jer ako gledamo kamate na deviznu štednju koje su bile i 10%, pa onda 5% a sada idu od 0.5% do 1.5%, možemo shvatiti koliko bombastičan naslov ne odražava aktuelnost nego samo analizu sa naglašavanjem željenih činjenica. No, u nastavku pročitajte analizu Blica na temu kamata na keš kredite Bankari su u proteklih nekoliko godina smanjenjem kamata omogućili građanima Srbije da se lakše odlučuju za uzimanje gotovinskih i stambenih kredita, pošto su prosečne kamate praktično prepolovljene. Konkurencija na tržištu, ali i ublažavanje monetarne politike centralne banke, najviše su doprineli smanjenju kamatnih stopa, odnosno…
Read More
DA LI NEGATIVNE KAMATE NA ŠTEDNJU STIŽU I U SRBIJU?

DA LI NEGATIVNE KAMATE NA ŠTEDNJU STIŽU I U SRBIJU?

Vesti i zanimljivosti
Informacije o uvođenju negativne kamate na štednju ponovo su postale aktuelne u Evropi. Naravno počelo se o tome pričati i među srpskim bankarima, koji ih teoretski sve češće zagovaraju. Istraživali smo koliko je Srbija daleko od praks. U Danskoj gde su banke nedavno uvele negativnu kamatu od -0,6 odsto na štednju preko 100.000 evra i šta na ovakvu mogućnost kaže Narodna banka Srbije. Informacije o uvođenju negativnih kamata na štednju građana u Evropskoj uniji, istina, još uvek imaju karakter novih, nedovoljno ispitanih trendova. Ti trendovi se javljaju samo sporadično i to u zemljama koje duži niz godina imaju osnovne kamatne stope duboko u negativnoj teritoriji, poput Danske ili Švajcarske. S druge strane, mnoge druge zemlje EU sprovode aktivnosti kako bi se onemogućilo uvođenje negativnih kamatnih stopa na štednju. Informacije o…
Read More
Banke i marketing – od sada mnogo oprezniji spoj

Banke i marketing – od sada mnogo oprezniji spoj

Bankarski sektor
Banke i marketing - kao i svaka uslužna delatnost na otvorenom tržištu i bankarski sektor je mnogo ulagao u marketing svojih usluga. Banka - do sada je kroz reklame, bilborde, flajere i sl. izgledala kao jedno savršeno mesto za svakog klijenta gde može doći i rešiti sve svoje probleme (bar one finansijske). Po novom će sve banke i finansijske institucije u Srbiji morati do 1. aprila da prilagode veličinu slova na svojim novim reklamama, koje objavljuju u novinama, na televiziji, portalima, društvenim mrežama, aplikacijama... Novima pravilima Narodne banke Srbije (NBS) biće, između ostalog, i dalje moguće da banka napravi oglas u kojem se kaže "vraćamo novac" ili "dajemo poklone", ali samo ako banka zaista vraća novac bez ikakvih dodatnih uslova, što će takođe morati jasno da stoji kako u oglasu…
Read More
Online prigovori zvanično od danas obaveza u svim bankama

Online prigovori zvanično od danas obaveza u svim bankama

Bankarski sektor
Online prigovori zvanično od danas obaveza u svim bankama - odluka je Narodne banke Srbije. Sve banke u Srbiji moraće od danas na svojim internet prezentacijama da omoguće klijentima da se podnesu Online prigovori, kao i da jasno postave obaveštenje sa informacijama o postupku zaštite prava korisnika. - Utvrđena je obaveza finansijske institucije da omogući podnošenje prigovora preko svoje internet prezentacije, i to već na njenoj naslovnoj stranici, kao i da u delu svoje internet prezentacije koji se odnosi na prigovore postavi obaveštenje sa opštim informacijama o postupku zaštite prava korisnika - rečeno je Tanjugu u Narodnoj banci Srbije. NBS je 10. januara ove godine usvojila Odluku o postupku po prigovoru i pritužbi korisnika finansijskih usluga i Odluku o postupku po prigovoru i pritužbi pravnog lica, a koje stupaju na…
Read More
Sudski postupak protiv banaka zbog obrade kredita

Sudski postupak protiv banaka zbog obrade kredita

Bankarski sektor
Presuda Apelacionog suda u Beogradu iz decembra prošle godine po kojoj je banka dužna da isplati klijentu banke 3.689,50 švajcarskih franaka i 117.100 dinara na ime sudskih troškova zbog neosnovane naplate obrade kredita dovela je do ogromne zainteresovanosti građana za podnošenje tužbi po ovom osnovu. Apelacioni sud je potvrdio presudu Trećeg osnovnog suda u Beogradu da je banka stekla korist bez osnova. U presudi se navodi da u ugovoru nije navedeno koji su to stvarni troškovi i zašto se vezuju za iznos kredita.  Zbog toga, prema tumačenju suda, klijentu nije poznat mehanizam po kome se dobija iznos tih troškova što je dovodi u neravnopravan položaj. Nakon ove presude sadašnji i bivši dužnici (jer ovo ne zastareva) mogli bi da od banaka na sudu potraže više od 100 miliona evra koliko…
Read More
Trgovina ugovorima klijenata – šta time dobijaju banke?

Trgovina ugovorima klijenata – šta time dobijaju banke?

Bankarski sektor
Trgovina ugovorima klijenata - šta time dobijaju banke? I da li je to dozvoljeno a u drugu ruku da li je to moralno ispravno? Gde je kraj žeđi za dobiti, parama i kapitalom? Osim što banke u Srbiji međusobno trguju potraživanjima-kreditima građana, one istovremeno „prodaju” i njihove ugovore. Ovu praksu koja je sve češća na bankarskom tržištu pravnici smatraju nezakonitom i obmanjujućom za građane. Oko problema sa bankama često klijenti posežu i za advokatima ali koliko presuda ide u njihovu korist i kolika je u stvari moć malog čoveka protiv ogromnih finansijskih korporacija? O tome smo već pisali OVDE Po našem pravu da bi došlo do ustupanja bilo kog ugovora, neophodna je saglasnost banke i klijenta. Bez takvog pristanka nije moguće da klijent jedne banke postane klijent druge banke Ali…
Read More
Gubitak American Express-a – ko je kriv

Gubitak American Express-a – ko je kriv

Vesti i zanimljivosti
Gubitak American Express-a je uprkos sjajnom poslovanju i uspešnoj godini bio iznenađujuće visok - ko je kriv? Poslovni izveštaj pokazao je da je čist gubitak American Express-a u četvrtom prošlogodišnjem tromesečju iznosio 1,2 milijarde dolara dok je godinu dana pre kompanija zabeležila dobit od 825 miliona. [caption id="attachment_3647" align="aligncenter" width="300"] Recession Chart[/caption] Prihodi American Express-a iznosili su u proteklom tromesečju 8,84 milijarde dolara, oko 10 odsto više nego godinu dana pre, ali najveća svetska finansijska kuća platnih kartica  izvestila je o prvom gubitku u 26 godina. Taj je gubitak posledica jednokratnog troška od 2,6 milijardi dolara povezanog s poreskim promenama u sklopu nedavno prihvaćene poreske reforme u SAD-u.   Američki Senat usvojio je predlog republikanaca o poreskoj reformi, vredan 1.500 milijardi dolara, koji je za predsednika Donalda Trampa i njegovu Republikansku…
Read More
Sakriti pare od sebe – štednja po viđenju

Sakriti pare od sebe – štednja po viđenju

Svet osiguranja
Sakriti novac od sebe je uvek bila najbitnija odlika štednje jer u zemlji sa niskim standardom i nerešenim pitanjima zdravstvene nege, penzionim osiguranjem, obrazovanjem i sl. stalno je otvorena prilika da svaki dinar koji se pokuša uštedeti - se iskoristi pre vremena za nešto neodložno, hitno i bitno...i onda štednja ispočetka... Devizna štednja po viđenju je jedna od retkih bankarskih usluga u Srbiji koja je tokom protekle dve godine zabeležile rast od preko 50 odsto, pa je iznos ove štednje danas u našoj zemlji gotovo duplo veći od vrednosti svih gotovinskih i potrošačkih kredita zajedno i premašuje 5,3 milijarde evra. To samo po sebi predstavlja svojevrstan paradoks s obzirom da su kamate konstantno padale i da se sada može reći da postoji samo neznatna dobit koja se većini ljudi čini…
Read More
Svi mogu dobiti 9545 dinara u pošti – ko do sada nije dirao državne akcije

Svi mogu dobiti 9545 dinara u pošti – ko do sada nije dirao državne akcije

Vesti i zanimljivosti
Svi mogu dobiti 9545 dinara u pošti - ko do sada nije dirao državne akcije! Neki su zaboravili, a neki nisu ni računali na taj novac, ali od kada je donet Zakon o podeli besplatni akcija 2008. godine, svako ko se tada upisao za njih, stekao je veliki broj besplatnih akcija, ali i dividendi na njih. Nekome bi dobro došlo tih 4.300 dinara od svih dividendi, koliko mu pripada, ako do sada nije podizao ništa. Ili još bolje - 9.545 dinara ukupno od dividendi i od akcija, ako ih sada proda. Tu nije kraj, jer će i akcije Akcionarskog fonda i "Telekoma Srbija" moći naknadno da proda kad se steknu za to potrebni uslovi.   Naime, od kada je uplaćena prva dividenda za akciju "Aerodroma Nikola Tesla" jula 2012. godine,…
Read More
Cena zlata u 2018. godini – predviđanja i kretanja

Cena zlata u 2018. godini – predviđanja i kretanja

Berza i kriptovalute
Cena zlata u 2018. godini će samo ići gore. Po svim predviđanjima. Prošle godine se na tržištima dogodilo nešto neuobičajeno. U situaciji u kojoj je na tržištu akcija došlo do velikog rasta cena, cena zlata i ostalih plemenitih metala takođe je rasla. Zlato je dobilo na vrednosti 14,5% tokom godine. To je čudno, jer zlato inače služi kao zaštita u nesigurnim vremenima poput ekonomskih recesija i političkih kriza, te kao zaštita od inflacije. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a rast cena akcija ukazuje da je ekonomska situacija na globalnom nivou odlična. Kada je u pitanju investiranje na finansijskim tržištima, 2017. godina je na većini tržišta donela nadprosečno visoke prinose. Cene većine akcija su značajno porasle, što se može videti po kretanju vrednosti najvažnijih svetskih berzanskih indeksa. Američki…
Read More