Kada je u pitanju Srbija, odluka o zaduženima u švajcarskim francima čeka odluke svojih sudova, rekla je premijerka Ana Brnabić.
Evropski sud pravde iz Luksemburga je doneo presudu u slučaju Rumunije da banka nije dovoljno informisala klijente o uzimanju kredita u švajcarskoj valuti. Mađarska i Hrvatska su donele odluku na nivou države da proteraju franak, dok je Rumunija na dobrom putu da to uradi. U Srbiji je 22 000 kredita zaduženih u švajcarcima. Do sada je NBS izlazila sa više predloga, ali nijedan nije bio povoljan po zadužene.
Rumuni, kaže sud, nisu znali, a da li su Srbi? Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić je govorio da nema opasnosti od švajcarca, dok je guverner Radovan Jelašić govorio suprotno. Naravno niko nije mogao sa sigurnošću predvideti kretanje švajcarskog franka u odnosu na druge valute. Sami rizici su bili malo jasniji ali isto tako oni postoje kod svih kredita.
Uvek se postavlja pitanje ŠTA AKO EURIBOR SKOČI NA NEKU VREDNOST OD 5 (koja je već bila 2009) ILI 10? Šta onda sa kreditima indeksiranim u Evrima koji su izdati u poslednje 3 godine kada je sam EURIBOR na istorijskom minimumu?
“Ne mogu u ovom trenutku da kažem, moramo da sačekamo šta će reći naši sudovi i to je jedino što nas zanima. Takođe, moram da ponovim da je NBS, što nije bio slučaj u drugim zemljama, ozbiljno upozoravala na rizik od švajcaraca i ljudi su imali potpuno slobodnu volju da se odluče. “, rekla je Ana Brnabić, predsednica vlade. Da li na taj način problemi sa kreditima postaju lični, država ne treba ništa da uradi po tom pitanju?
Ako bi se i u Srbiji primenila odluka da klijenti nisu bili upoznati sa mogućim ekstremnim rizicima to bi značilo da bi za te kredite indeksirane u švajcarcima bilo ukinuto indeksiranje pa bi postali dinarski sa određenom kamatnom stopom. Domaći sudovi su međutim više puta doneli odluku da valutna klauzula ne može da se promeni.Međutim, domaći sudovi su već više puta doneli odluku da valutna klauzula ne može da se promeni.
Mnogo korisnika kredita indeksiranih u francima su do sada otplatili veći deo kredita a dužni su više nego što su u startu bili zaduženi. Sa time su upoznate sve dosadašnje vlade ali rešenje se ne da ni naslutiti. Problemi sa kreditima su na taj način na žalost postali deo i političke volje.
autor: Polosi team