Republički zavod za statistiku predstavio je podatke o platama u Srbiji, izračunate na osnovu nove metodologije. Prema njoj, prosečna plata za 2017. niža je 2,7 odsto od one računate na stari način.
Prema novoj metodologiji, koja se primenjuje od početka ove godine, visina prosečne januarske plate biće poznata pred kraj marta. Hoće li novi podaci doneti i novu sliku o standardu građana.
Drugačiji obračun – drugačiji podaci, iako ne mnogo. Prema novom prosečna zarada u 2017. iznosila je 46.600 dinara, 2,7 odsto manje nego kada se računala po staroj metodologiji. U zavodu za statistiku kažu da razlike nisu značajne.
“Ako sada prelaskom na potpuni obuhvat imamo samo razliku od 1.200 dinara, 2,7 odsto, to nije značajno”, kaže Vesna Pantelić iz Republičkog zavoda za statistiku.
Ključna razlika u merenju je što su do sada poslodavci u anketi slali podatke koliko su radnicima isplatili para za određeni mesec. Sad se iz Poreske uprave dobijaju podaci o obračunatim platama.
“Onoga što je prijavljeno poreskoj upravi, da se i dalje razumemo da i dalje nemamo mogućnost da uzmemo u obzir zarade u neformalnom sektoru, jer se oni ne nalaze u evidenciji”, kaže Pantelić.
Sad, međutim, može da se vidi ono što se ranije pretpostavljalo. Podaci za novembar 2017. pokazuju da je najučestalija plata u Srbiji između 20 i 25 hiljada dinara. Toliko, naime, prima gotovo 20 odsto zaposlenih. Dve trećine prima manje od prosečne plate. Takođe, muškarci zarađuju više od žena.
Profesor Milojko Arsić smatra da podaci o prosečnoj plati ilustruju standard, ali za potpuniju ocenu moraju da se uzmu i drugi pokazatelji – poput potrošnje. Ipak, nova merila, kao što je najučestalija plata, smatra, pokazuju veliku neravnotežu koja postoji na tržištu rada.
“Relativno veliku nezaposlenost koja i dalje postoji i relativno slabu pregovaračku snagu sindikata. To je istovremeno možda i nužno u ovoj fazi razvoja privrede. Potrebno je kroz određene politike tržišta rada uticati da se te nejednakosti smanje, ali ne treba imati iluziju da možemo na taj način povećati standard građana. A rast standarda ključan je rast produktivnosti i proizvodnje”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić.
Upravo zbog velikih razlika i većine kojoj je prosečna plata nedostižna, veliki broj građana, kaže Arsić, ima utisak da statistički pokazatelji nisu realni.
Kako obezbediti sebi bolje uslove za starost možete pročitati OVDE
Autor: Polosi team
izvor: N1